linux

Dobrodošli na moj blog

26.10.2012.

Objavljen je Ubuntu 12.10 – Quantal Quetzal

Quantal dolazi sa predinstaliranim standardnim setom programa za potpuni rad. Tako ćete na najnovijem Ubuntuu imati: Firefox 16, Ubuntu Software Center 5.4, Gwibber 3.6, Shotwell 0.13, GNOME Terminal 3.6, Thunderbird 16, Gedit 3.6, Disks 3.6.1, Evince 3.6, Eye of GNOME 3.6, LibreOffice 3.6.2, Onboard 0.9.8, System Monitor 3.6, Transmission 2.61, a pogoniti će ga Linux kernel 3.5. Novi Ubuntu se fokusira na integraciju raznih online i offline servisa. Ovo je početak novog dvogodišnjeg razvojnog ciklusa koji težište stavlja na najčešće radnje koje korisnik obavlja na desktopu i razvoj alata za olakšavanje tih radnji. Iako je već 12.04 donio prilično dobro podešeno Unity sučelje s dosta novosti i ova verzija Ubuntua neće razočarati. Moram priznati da je predstavljeno prilično novih stvari. - prvi Ubuntu koji neće stati na jedan CD - mogućnost instalacije i deinstalacije aplikacije direktno iz Dasha - Dotjerane su zadane teme -LibreOffice je konačno integriran u Unity i ima kontekstualni meni te puno podršku za HUD -Unity 2D više nije dostupan itd.... Novi Ubuntu svakako donosi prilično zanimljive novosti i odličnu integraciju s online sadržajem,ali ovo je tek početak razvoja i možemo reči nas očekuje još zanimljivih rješenja. Iako je Canonicalova politika razvoja dosta kontroverzna i u nekim stvarima čak i slabo usklađena sa načinom razmišljanja ostalih razvijatelja otvorenog softvera i Linux distribucija, moramo priznati da dolazi neko novo vrijeme i drugačiji način korištenja računala u kojem će se tek pokazati da li Ubuntu ide pravim putem. Naravno, konačni sud će dati sami korisnici.

01.10.2012.

10 razloga zašto izabrati linux

Sigurno ste se barem jednom našli u „svađi“ oko hardvera, softvera, mobitela, operativnog sustava … Ljudi najčešće zagovaraju neke svoje stavove, ne shvaćajući da su u krivu i da ne razumiju onu drugu stranu. Pa koliko puta ste čuli nekog Apple fanatika koji bi „umro“ samo da dokaže da je iPhone najbolji telefon na svijetu? A ukoliko se s druge strane nalazi netko tko voli Android, možete pretpostaviti u što se rasprava najčešće pretvori. Ista stvar je i sa operativnim sustavom. Većina ljudi će bezuvjetno podupirati Microsoftove Windowse samo zato jer godinama radi na njima, a ne shvaća koliko je Linux jednostavniji i bolji. Možemo isto reći i za Mac OS X, iako je i to teško bez rasprave o integriranosti hardvera i softvera. Mi danas tvrdimo da je Linux vrhunski OS (bez obzira na distribuciju), a razne mitove ostavljamo sa strane. Kad kažemo mitovi, mislimo na one tvrdnje da je Linux užasno teško instalirati (op.a. nije), da Linux ne prepoznaje hardver, da je prekompliciran, da nema dovoljno aplikacija i slično. Odgovorno tvrdim(o) da Linux ima i mnogo više od 10 razloga zbog kojih biste ga trebali, ako ništa, probati. A kad se jednom naviknete, teško će vas itko „natjerati“ nazad na Windowse. 1) Virusi/zaštita - Što je najčešća tema u razgovoru između dva korisnika Windows OS-a? Po našem sudu, to bi definitivno bio razgovor o anti-virusnoj zaštiti i gubitku podataka zbog istog razloga. I dok se ljudi na Windowsima i dalje bave zaštitom operativnog sustava i „bacaju“ računalne resurse na AV programe, Linux korisnici o tome uopće ne moraju razmišljati. Linux je fantastičan što se toga tiče i pojava virusa je jako, jako rijetka. A kad se i pojavi, toliko brzo se pojavi security update da virus ni ne uspije napraviti štetu (i ne samo virus, nego i malware, spyware i slično). Također, hakeri se ne odlučuju pisati viruse za Linuxe, jer ih koristi manje od 5 posto ljudi na svijetu, dok Windowse koristi oko 80 posto ljudi i puno je veća šteta ukoliko se virus raširi upravo među tom „populacijom“. Ako nekome ni to nije dovoljno, može si instalirati prilično lagane AV programe koji će ga zaštititi i biti ćete 99.9 posto sigurni. Kao i vaši podaci. 2) BSoD? Što je to? - Naravno, kroz cijeli tekst ćemo spominjati MS Windowse, samo da ukažemo koliko je Linux bolji (u nekim segmentima), a jedan od njih je stabilnost. BDOS ili Blue Screen of Death je ono čega se svaki korisnik Windowsa boji jer to znak da nešto ne radi dobro. Linux je, nasuprot tome, pokazao da je vrlo stabilan i da je pouzdan. Naravno da ga možete vidjeti na gotovo svim uređajima (netbook, laptop, desktop), no češće ćete ga sresti na serverima i sličnim sustavima. Uzmimo za primjer najpopularniju svjetsku tražilicu – Google. Svi njihove servere pokreće Linux, kao i TiVo (koji je popularan u američkim kućanstvima). Uostalom, pogledajte 10 najbržih servera na svijetu – sve ih pokreće Linux. Mislimo da je to dovoljan dokaz da je Linux jako stabilan, a svakako ga preporučamo ljudima koji imaju 10-11 inčne netbooke – duže će vam trajati baterija i bolje će raditi. Da do kraja potvrdimo našu tezu, Linux sustave nećete morati mjesecima ni resetirati, a kamoli što drugo. 3) Podrška za hardver - U uvodnom dijelu, spomenuli smo „mit“ o tome kako Linux ne podržava sav hardver. Molimo vas da nam pokažete jedan dio hardvera koji Linux ne podržava, a nije stariji od 10 godina. Nemate niti jedan? Upravo tako. Možda prije mnogo godina nije postojala dobra podrška za Linux OS, no danas apsolutno sve radi na Linuxu. Dapače, ne morate instalirati nikakve dodatne drivere, sve će Linux sam podesiti. Probali smo spojiti prilično novi Razerov miš Nagu Epic i Logitechovu tipkovnicu G19 – rade savršeno. Jedino što vam neće raditi je izrada gejmerskih profila (koje neki novi komadi hardvera nude), no to nije razlog da odbacite Linux. Hardcore gejmeri niti neće instalirati Linux jer je podrška za igrice slaba, ponekad i nikakva, tako da tu skupinu ne moramo ni spominjati previše. Svi ostali će sasvim ugodno raditi bez ikakvih poteškoća. Imamo i primjer hardvera koji daleko bolje radi na Linuxu nego na Windowsima, a to su eksterne wireless kartice, koje Linux odmah prepoznaje, a Windowsi ne. 4) Aplikacije, aplikacije, aplikacije - Onaj tko kaže da ne postoje dobre aplikacije za Linux ili da ih nema dovoljno, ne zna o čemu priča. Kao prvo, Linux ima mnogo distribucija (pogledajte slijedeću točku), a mi vam garantiramo da sve i jedna distribucija ima preko 20 000 aplikacija. Ubuntu, kao najpopularnija inačica, ima i preko 35 000 aplikacija. A sada u ovo vrijeme ACTA-e, SOPA-e i sličnih zakona, možda je bolje ne skidati previše piratskih programa. Na ovaj način, Linux vam može uštedjeti tisuće i tisuće kuna. Naravno, Hrvatima je smiješno plaćati softver, no doći će vrijeme kada će kazne biti toliko velike da će ljude biti strah skidati ilegalno softver i uvidjeti će da je Linux jedino i pravo rješenje. Da ne govorimo koliko je lako instalirati programe na Linuxu. Posjetite Software Centar i samo označite aplikacije koje želite. Razvrstane su vam po kategorijama i pod-kategorijama, a možete ih i sami pretraživati. Kada nađete ono što vam treba, samo kliknite Install i pričekajte da vam se aplikacija skine i sama instalira. Uklanjanje aplikacija je još jednostavnije i brže. Zaboravite na Pirate Bay, RapidShare i ostale servise. 5) Distribucije - Mi danas govorimo općenito o prednostima Linuxa, ali ne smijemo zaboraviti spomenuti ni broj distribucija koje danas postoje. Za one koji ne znaju, Linux se dijeli na velik broj pod-vrsta, odnosno distribucija, koje imaju svoje prednosti i mane. Ukoliko ste početnik i tražite OS sličan Windowsima (ali bolji), vjerojatno će vam ljudi preporučiti Linux Ubuntu. Ukoliko ste „mrežni manijak“ i željeli biste nešto naučiti o mrežama – uzmite BackTrack, ukoliko koristite računalo za posao, najbolji izbor vam je Fedora itd. Također, tu su i distribucije za slabija računala, servere, web hosting … Najbolje vam je posjetiti Linux forum i pročitati recenzije nekoliko najpopularnijih distribucija i tek onda odlučiti koju verziju instalirati. Ponavljamo, sa Linux Ubuntuom ne možete pogriješiti i stvarno je user-friendly, a jedino što bi vam moglo stvarati probleme je Terminal. Iako, čovjek se nauči na njega i kasnije mu bude žao kad dođe na OS koji nema Terminal. 6) Mnogo korisnika, jedan OS - Iako danas u svijetu većina ljudi ima svoje računalo, bilo ono prijenosno ili stolno, postoje i oni koji dijele računalo s nekime. Znate i sami da je to „gnjavaža“. Da bi se to izbjeglo, može se koristiti Linux OS jer on omogućuje da si svaki korisnik kreira svoj profil i koristi svoj postavke. Na Windowsima vi možete kreirati više profila i na taj način zaštititi integritet svojih podataka, no same postavke ne možete. Svaki korisnik može mijenjati raspored ikonica na radnoj površini, sliku radne površine, koji programi se dižu zajedno sa operativnim sustavom – ukratko: svaki korisnik može mijenjati postavke kako god on to želi. Linux je i to riješio i svaki korisnik kako si postavi radno okruženje, tako će ga i dočekati svaki put kad se logira sa svojim korisničkim imenom i šifrom. Praktički se jedno te isto računalo može koristiti kao hrpa terminala. Čak je moguće da jedan korisnik ima OS na Engleskom jeziku, drugi na Njemačkom, treći na Francuskom … 7) Starija računala - U jubilarnom 200-tom broju PC Chipa možete naći cijeli tekst na ovu temu. Radi se o tome da starija računala puno bolje rade sa Linux OS-om, nego sa Windowsima. Zašto? Pa Windowsi traže prilično puno računalnih resursa. Nije čak ni bitno da li govorimo o Windowsima XP, Visti ili sedmici, a sutra i o „osmici“. Također, iz nekog čudnog razloga, Windowsi su iz dana u dan sve sporiji i sporiji. Ne morate instalirati nove aplikacije ili ga zatrpati raznim sadržajem – dovoljno je da ga koristite na dnevnoj bazi. Linux je potpuna suprotnost tome. Danas postoje distribucije koje je moguće pokrenuti na Pentiumu 2 koji radi na 300 MHz i ima 64 MB RAM memorije. Ruku na srce, Ubuntu, Fedora, BackTrack i slične distribucije traže malo bolje konfiguracije, ali ti zahtjevi su daleko manji nego kod spomenutog OS-a. Uopće vam nije važan ni procesor, niti grafička kartica, niti količina RAM memorije, a i prostor koji uzima na tvrdom disku je daleko manji od onoga što trebate za Windowse. Ne samo za njih, nego i za Mac OS X. Najbolje od svega je što starije računalo možete sa Linuxom pretvoriti u multimedijalno računalo u jako kratkom vremenu i vratiti ga u „život“. 8) Podrška i community - Nažalost, nemamo točnu brojku korisnika Linux operativnih sustava, ali zadržimo se na postotku od oko 5 posto od ukupnog broja korisnika, što nam daje brojku od nekoliko desetaka milijuna korisnika. Ti isti korisnici su stvorili takav „community“ kakav Windowsi mogu samo sanjati. Posjetite malo Linux forume pa pogledajte. Na stotine tema o tome kako unaprijediti svoj OS, koje programe koristiti, help desk teme, „amaterski“ softver koji se dijeli potpuno besplatno (koji je ujedno i prilično dobar) i slično. Rijetko kada ćete naći na osobu iz Linux svijeta koja vam neće biti voljna pomoći ili vas usmjeriti na pravu adresu. Ta podrška je vrlo važna jer onaj tko prijeđe sa Windowsa na Linux će u početku definitivno trebati pomoć, a spomenuti forumi će biti mjesto na kojem ćete prvo pogledati. 9) Redoviti update - Iza Linuxa, kao takvog, ne stoji jedna tvrtka kao što Apple stoji iza OS X-a i Microsoft iza Windowsa, pa je prilično čudno da gotovo na dnevnoj bazi dolaze zakrpe i razni dodaci za OS. Iza tih zakrpa stoji IT stručnjaci i vrhunski programeri, kojima nije cilj samo pokrpati rupe u sustavu, nego i učiniti određenu distribuciju još pristupačnijom i boljom za korištenje. Također, nećete morati čekati 18 mjeseci da dođe Service Pack i pokrpa sigurnosne rupe, a ujedno i računalo učini presporim za svakodnevni rad. Osobno me smeta to što MS izdaje zakrpu za zakrpom, konstantno se bore sa sigurnosnim propustima i praktički ne donose ništa novo na Windowse što bi korisnicima bilo korisno. Naravno da je sigurnost važna, no većina nas ima AV programe koji će spriječiti 99% malicioznog softvera. Zakrpe iz radionice Microsoft su zanemarive u većini slučajeva. Uz to, svakih 6 mjeseci dolazi nova verzija distribucije koja donosi hrpu novih stvari, novo iskustvo i još bolje grafičko sučelje namijenjeno svakodnevnom radu. 10) Jesmo li rekli da je – besplatno?! - Za kraj ćemo se nadovezati na točku pet u kojoj spominjemo aplikacije. Sve aplikacije su besplatne i možete ih instalirati koliko god puta želite, no još je bolje što su i sve Linux distribucije besplatne. Tj. lažemo, 99 posto ih je besplatno, a one koje se plaćaju vas niti ne zanimaju jer su namijenjene drugoj vrsti korisnika. Tu nema nikakvih komplikacija oko aktivacije istih ili crackiranja. Samo skinete na računalo, zapržite i instalirate. Također, u mogućnosti ste pokrenuti Linux bez da ga instalirate (Live CD/DVD opcija) i probate ga. Svakako vam preporučamo da to iskoristite, jer zašto gubiti vrijeme na Windowsima koji su popularan, ali prilično loš OS.

16.09.2012.

Linux za početnike

Linux je ime za jezgru (engl. kernel) računalnog operacijskog sustava sličnog Unixu, ali najčešće i za cijeli operacijski sustav baziran na toj jezgri. Linux je dobio ime po svom izvornom autoru Linusu Torvaldsu. Prije nego što je Linus Torvalds napravio novu jezgru za Intelov mikroprocesor 80386, operacijski sustavi slični Unixu u pravilu nisu bili primjenjivi ni korišteni za kućnu upotrebu, već samo za istraživačke i uredske poslove. Linus Torvalds je napravio svoj kernel po uzoru na SunOS (danas Solaris), koji je koristio na fakultetu. Nakon što je neko vrijeme sam koristio kernel, Linus je objavio izvorni kod na internetu (1991) te pozvao ljude da sudjeluju u daljnjem razvoju. Mnogi programeri su prihvatili poziv, tako da je linux jezgra zajedničko djelo programera diljem svijeta. Isto tako, i operacijski sustav nastao na linux jezgri je djelo zajednice programera/hakera. Linux je slobodan softver. Za njegov spontani razvoj zaslužni su brzi razvoj globalne komunikacijske mreže i GPL licenca za korištenje. To je omogućilo stvaranje i rast globalne zajednice suradnika - korisnika i programera, koji su omogućili da Linux dođe na naslovne stranice i postane prepoznatljivo ime. Linux je nastao 5. listopada 1991. Tog je dana izašla prva službena inačica Linuxa - 0.02. Od tada broj ljudi koji radi na Linuxu, bilo kao programeri (razvijatelji kernela ili Linux aplikacija) stalno raste. No, sama jezgra ne čini cjelokupan operacijski sustav. Pojedinci sa raznih sveučilišta i programeri diljem svijeta spojili su linux jezgru s programima iz projekta GNU i tako dobili funkcionalan operacijski sustav. U tim ranim danima u linuxu se uglavnom radilo u tekstualnom sučelju, ali već 1996. je utemeljen projekt KDE koji je dao linuxu (ali i drugim sustavima sličnima Unixu) vrhunski grafički desktop. Činjenica da KDE u početku nije bio slobodan softver, potaknulo je godinu kasnije i razvoj grafičkog dekstopa GNOME. U ranim danima linux je služio kao eksperimentalni sustav koji su koristili studenti, hakeri, programeri i općenito ljudi jako orijentirani na rad s računalima. Nije bilo šire komercijalne upotrebe. To se promijenilo s nastankom Apache Web Servera, koji je zajedno sa linuxom pružio pouzdano i besplatno rješenje za pogonjenje velikog broja web stranica. Tako je linux u par godina istisnuo mnoge druge sustave slične Unixu te u velikoj mjeri i Windows NT sa serverskog tržišta. Napredovanje linuxa na desktopu ide puno sporije te je linux još uvijek rijetka pojava na kućnim i uredskim kompjutorima. S vremenom je nastalo mnogo novih programa za linux (ali i ostale UNIXe) za razne svrhe: uredski paketi, sve vrste programa za internet, PDF, gledanje i uređivanje slika, multimediju, snimanje CD/DVDa te mnogi specijalizirani programi. Može se reći da danas za linux postoje svi potrebni programi za prosječnog kućnog i uredskog korisnika koji se ne igra previše i ne koristi svoj kompjutor za visoko specijaliziranu profesionalnu svrhu. Što se sigurnosti tiče, za sada postoji samo neznatan broj virusa, spyware-a i adware-a koji rade na linuxu, većina kojih je proof-of-concept (eng. dokaz zamisli) koji nisu u optjecaju, a osim toga osnovni dizajn linuxa i pratećeg softvera je takav da otežava ozbiljne upade u sustav. Osim sigurnosti, stabilnost je također jedna od prednosti ovog operacijskog sustava. Tome pridonosi modularan dizajn Linuxa (jezgre) koja omogućava da se pojedini dijelovi sistema zaustavljaju i ponovno pokreću po potrebi, što kod npr. instalacije grafičkog pogonskog programa znači da se računalo ne mora ponovno pokrenuti, već je dovoljno učitati novi modul i ponovno pokrenuti grafički podsustav. Isto vrijedi i za ostale pogonske programe. Linux može imati više grafičkih sučelja (desktopa). Ako koristi neki vizualno siromašniji, može raditi i na sporijim kompjutorima, koji bi za windowse bili preslabi. Prodor linuxa na kućna računala te u poslovni svijet usporava činjenica da se igre uglavnom ne rade za linux, a nedostaju i mnogi profesionalni programi. Poseban problem su i pogonski programi (driveri) koje tvrtke rijetko izdaju ili korisnici odbijaju koristiti, što zbog nesuglasica oko stavova po pitanju slobodnog sofvera, što zbog brzog i pomalo divljeg razvoja linux jezgre koji otežava pisanje drivera. Iz tih razloga, linux zajednica teško surađuje sa velikim komercijalnim tvrtkama koje bi mogle pomoći u podršci i širenju linuxa. Konačno, tu je i problem postojanja velikog broja distribucija, to jest, nekih specifičnih razlika između njih (spomenute dalje u tekstu). Ipak, polako ali sigurno, linux prodire na desktop. Nastaje više linux distribucija prilagođenih početnicima. Izmišljen je i LiveCD, koncept koji omogućava dizanje sistema sa CD/DVD-a i USB-a, te omogućuje isprobavanje linuxa bez pisanja po disku. Mnoge distribucije dolaze kao liveCD-i s mogućnošću instalacije na korisnikov disk. U svijetu je linux postao veliki posao, i to ne samo među serverima. Nažalost, BIH tu jako zaostaje za svijetom... Neki članovi zajednice dijele mišljenje Free Software Foundation-a (zaklade koja stoji iza projekta GNU), i smatraju da se naziv "Linux" može koristiti samostalno samo kad se govori isključivo o jezgri (eng. kernel). Budući da je jezgra uklopljena u operacijski sustav GNU - umjesto njihove nedovršene jezgre Hurd - Free Software Foundation smatra da je ispravan naziv GNU/Linux (ili GNU+Linux), te da je to samo jedna od varijanti operativnog sustava GNU [1] . Dok neke distribucije jasno ističu naziv GNU/Linux - najistaknutiji primjer je Debian GNU/Linux - većina medija i korisnika koristi naziv Linux. Pristaše naziva GNU/Linux ističu kako je taj naziv bitan zbog širenja ideje o slobodnom softveru. Linus Torvalds, kao i većina zajednice, odbacuje naziv GNU/Linux. Kao razlog, Torvalds navodi da se ovaj operacijski sustav ne sastoji samo od Linuxa (jezgre) i GNU projekta, te da se se korištenjem imena GNU/Linux zapostavljaju drugi važni projekti (kao primjer navodi Xorg)[2], bez kojih je teško zamisliti Linux danas. Osim toga, operacijski sustavi su često dobivali ime po jezgri. inux distribucija je operacijski sustav sastavljen od Linux kernela (s pogonskim programima), GNU sistemskih i aplikacijskih programa, Xorg grafičkog servera i grafičkog okruženja. Osim tih osnovnih dijelova, različite distribucije uključuju veći ili manji broj ostalih korisničkih programa specifične namjene. Svaka distribucija je podešena prema željama autora i korisnika za određenu namjenu. Nemoguće je utvrditi točan broj distribucija, a ne postoji niti jasan kriterij što čini Linux distribuciju. Veliki broj distribucija kao i nepostojanje standarda - poput jedinstvenog načina instaliranja programa - mnogim korisnicima računala otežava prelazak na Linux, ali i komercijalnu upotrebu. Distribucije se mogu podijeliti u tri osnovne skupine s obzirom kako se distribuira softver uz pojedinu distribuciju. Softver se može distribuirati u izvornom kodu (kao kod distribucije Gentoo) ili u zato predviđenim paketima (koji sadrže izvršne inačice softvera) ili pak kao izvršni programi ili skripte koje same instaliraju softver (također u izvršnom obliku). Dva najčešća sustava za upravljanje paketima su rpm i dpkg pa se stoga distribucije koje ih koriste često nazivaju nazivaju RPM distribucije, odnosno distribucije temeljene na Debianu. U distribucije vrste RPM spadaju npr. RHEL, Fedora, Mandriva, PCLinuxOS, OpenSuse, dok u distribucije vrste Debian spadaju (osim samog Debiana): Ubuntu, Xandros, Mepis, Knoppix, Sidux i dr. Istaknute distribucije [uredi] Slackware. Najstarija aktivna distribucija namjenjena iskusnim korisnicima, sa nekim zastarjelim mehanizmima funkcioniranja, ali s reputacijom stabilnog, sigurnog i pouzdanog sustava. Debian. Veliki međunarodni projekt s filozofijom slobodnog softvera u osnovi. Osnova za najveći broj drugih distribucija. Ubuntu. Distribucija temeljena na Debianu, iza koje stoji veliki kapital, što je pomoglo naglom širenju popularnosti. Mint. Po mnogima najjednostavnija distribucija bazirana na Ubuntuu Fedora. Temelji se na bivšoj RedHat distribuciji i služi kao osnova kompaniji RedHat za izradu komercijalnog linuxa. OpenSuSE. Besplatna verzija komercijalne Novell-ove distribucije Suse. Vrlo prilagođena početnicima. Mandriva. (bivši Mandrake) Izvorno nastao kao klon Redhat distribucije, razvio se u zasebnu distribuciju jako prilagođenu početnicima. Gentoo. Distribucija namjenjena isključivo onima koji žele do kraja ući u svijet linuxa. Instalacija zahtjeva kompajliranje cijelog sustava iz izvornog koda što može trajati danima. Knoppix. Također varijanta Debiana, poznat kao prvi LiveCD. PCLinuxOS. Distribucija bazirana na Mandrivi, doživjela je nagli proboj na desktopu zbog svoje prijateljskog stava prema početnicima. Red Hat. Jedna od najstarijih komercijalnih distribucija.